Da u Travniku postoji talentirana osoba za snimanje i montažu vrhunski spotova, dokaz je novi spot za duet poznatog travnickog repera “Azziza” i kantautora Anesa Tabakovica, Spot za pjesmu “MALA” premijerno je prikazan u The V Clubu gdje su najvaznije scene snimane. The V Club je otvorio vrata svim mladim umjetnicima kako bi iskazali svoje talente i nesebicno pruza podrsku svim kvalitetnim idejama . Da su The V Club i Loodi production do sada snimili najzanimljivije spotove i kadrove za nase Travnicane dokazuje i cinjenica da su se do sada obratili mnogo poznati pjevaci sa estrade .

(lasvanskadolina.info)

U prostorijama „Caffe Milano“ u Novom Travniku  u nedjelju 06. travnja 2014.godine odigran je  Uskršni turnir  ”Novi Travnik 2014″.  Organizator turnira je ŠK „Novi Travnik“.

Turnir je igran po Bergerovom sustavu u 13 kola, s tempom igre 5 minuta po igraču. Na svečanom otvaranju turnira uvodnu riječ imao je predsjednik kluba Stipo Lozančić koji je pozdravio sve nazočne natjecatelje te turnir otvorio.

Prvo mjesto osvojio je Zdravko Radeljić Jakić  sa osvojenih 10,5 bodova  kao i Ivan Kaić. Dodatnim kreiterijom utvđen je pobjednik na temelju boljeg uspjeha među pobjednicima iznad 50% pobjeda.

Pehar pobjedniku i prigodne novčane nagrade najboljim plasiranim natjecateljima na svečanom zatvaranju uručio je predsjednik ŠK „Novi Travnik“. Uručene su prigodne zahvalnice za dugogodišnji potporu radu ŠK „Novi Travnik“, Tanji Mlakić te zahvalnica Nikoli Lukač, tajniku kluba, za dugogodišnji rad i promicanje šaha.

Konačan poredak:

Pravdu su dijelili: IA Nikola Lukač i DA Željko Adžaga.

Dana 10.04.2014. u 05,10 sati u PS Busovača obratila se S.Š. rođena 1990.godine iz Viteza i prijavila da je nad njom u toku noći izvršeno silovanje na području Busovače. Silovanje je prema prijavi izvršio A.M. rođen 1983. godine iz Busovače. Osumnjičeni je lišen slobode, a uviđaj i druge istražne radnje provode službenici Sektora kriminalističke policije MUP-a SBK/KSB Travnik. O svem je obaviješten i dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Travnik, javljaju iz MUP-a.

Lasvanskadolina.info

Dana 09.04.2014. u 00,30 sati u PS Travnik prijavljeno je da nepoznate osobe pokušavaju izvršiti provalu u stan u ulici Poturmahala u Travniku. Odmah je upućena patrola policije na lice koja je u ulici Donja mahala zaustavila vozilo marke Passat, registarskih oznaka TA 581000, u kojem su se nalazili A.Č. rođen 1981.godine iz Sarajeva i A.B. rođen 1974.godine iz Doboja. Pregledom vozila pronađena je neutrvrđena količina materije za koju se sumnja da se radi o Marihuani, te su obe osobe lišene slobode zbog sumnje na izvršenje pokušaja provalne krađe i posjedovanja opojne droge. Istragu u ovom slučaju provde službenici krim policije PU Travnik, saopćili su iz MUP-a.

Lasvanskadolina.info

“Dakle, rekao sam da je to banda, rekao sam da tu država ne postoji, rekao sam da ne priznaju državu i država jedino sredstvo prinude ima policiju”

Na 102. sjednici federalne Vlade Federacije BiH razgovaralo se o pitanju revizije braniteljske populacije u Zapadnohercegovačkoj županiji. I ne bi ništa sporno bilo da u javnost nije procurio transkript spomenute sjednice na kojoj polemiku vode Nermin Nikšić, Zukan Helez, Vjekoslav Čamber i Ante Krajina. Razina komunikacije koja se može iščitati iz transkripta više odgovara jeziku ulice nego sjednici jedne entitetske Vlade. Nermin Nikšić psuje, svoje kolege političare iz Vlade ZHŽ-a i načelnike općina u ovoj županiji naziva bandom i banditima, a puno za njim u ovakvom načinu komunikacije ne zaostaje ni njegov stranački kolega Zukan Helez. Iznenađuje kako na sve ovo ne reagiraju ministri iz reda Hrvata. Osude ovakvog načina komunikacije stižu sa svih strana. Čelnici u ZHŽ-u će zahtijevati hitnu ispriku federalne Vlade zbog uvreda na njihov račun. Ponašanje Nikšića i njegovih ministara osudili su brojni intelektualci koji poručuju kako se jedan premijer ne može ovako ponašati.

HELEZ (Zukan, ministar za pitanja boraca): Ja još jedanput da kažem, ja tu sam stvarno izričit, nema teorije, ja po cijenu ostavke ne želim da me neko tjera da pravim krivično djelo, to je isto kao kad bih ja vama, bilo kome od vas sada dao torbu para, nosi bez ikakvih valjanih dokaza da ste korisnik toga i toga.

PREMIJER (Nermin Nikšić):… ali, dok imamo tematsku sjednicu, hoćemo li zbog toga što imamo četiri općine koje se banditski ponašaju, to je nikako drugačije nego banditski, hoćemo li zbog toga kažnjavati sve druge kojima to pravo pripada, pri čemu znate da ima ljudi koji su otišli dolje, uzeli svoje predmete i donijeli ih ovdje… To je banda koja nas ucjenjuje, a mi popuštamo svaki dan. Dakle, dosta više, dosta više, pa više ima ovih plenumaša što smišljaju ostavke da se obustavi privatizacija, da se napravi revizija privatizacije, kolike će biti plate, halo ba!

ČAMBER (Vjekoslav, ministar za rad i socijalnu politiku):… ali, ono što ja vidim u pozadini ovog problema je osoba koja je odgovorna otprilike barem isto toliko kao i ministar Helez, dolje županijski ministar branitelja koji se uopće ne čuje (misli se na Mladena Begića).

PREMIJER: Čuje, čuje…

ČAMBER: Čuje, ponekad pošalje on neku…

NIKŠIĆ: Čuje, on loži njih.

ČAMBER: Ne znam kakva je njegova uloga u ovome svemu, kakva je njegova odgovornost?

PREMIJER: On je organizator…

HELEZ: Gledajte, ljudi, ovo je izašlo iz okvira revizije…, mi ne tražimo dole reviziju nego spiskove…, prostorije su zakovane, ne funkcionira država dolje. Svako od ovih ili 98 posto ima tri puta veća primanja iz Hrvatske i ima dvojno državljanstvo i, da izvine po tri puta sav ovaj svijet i muški ženski, puče im neka stvar za BiH, što je problem. Znači, ti ljudi neće, ne poštuju državu i nije samo u ovom segmentu, šta je narod, ode finansijska policija, reći će “marš nazad” inspekcije, država ne funkcionira, ljudi… Ne može Parlament reći nećeš provoditi zakon, hoćeš, to nema, nema mandat, može promijeniti zakon. Ispričat će se, reći da ja imam rođake svoje koji rade u reviziji, to je budala, to su sulude ideje isto kao da gurnem tamo u provaliju, čuj da nekoga zaposlim u reviziji da nosi glavu u torbi, da ja svoga rođaka…, to je kontra logike, kontra svih itd, itd, nelegalna je zakonita, nezakonita vlada, nelegalan mi­nistar itd. i ništa nećemo riješiti. Moj je prijedlog da zovemo te ljude, već njih devet je donijelo i boje se oni tamo, jer su to banditi, dobro je neko rekao, to ne vode pošteni ljudi, to vode banditi Jerko, ja sam davao spiskove. Dođu ljudi, pravi ratni invalidi, pa čovjek se krsti 100 puta preda mnom, pa ovaj, pa ovaj kaže ima tri firme, ima imovinu 50 milijuna vrijednu, prima odavde prima iz Hrvatske, ovaj ima bagere, ovaj ima ono, ali je sve bilo u Njemačkoj, nema veze sa time. Ne mogu ja više gledati u oči ljudima iz Cazina, 300 invalida kojima smo smanjili recimo sa 80 na 60 posto, ne mogu ja to više braniti niti želim i najotvorenije potpuno otvoreno sve to znamo. Ja nemam kud i neću da moja obitelj ovdje hiljadu godina živi, nisam ja došao ni iz Splava ni iz Gusinja, ni odande ni odavde, onaj ima dvojno državljanstvo, kad god hoće pređe tamo ode i boli ga briga za ovu državu. I mi pred takvini banditima, jedna vlada ozbiljna, da kleknemo i kažemo zato što doktor Perić (Josip, delegat Doma naroda) koga niko živ tamo ne smatra i koji je njegov, Ante, legitimitet, koliko ti imaš tamo u Parlamentu, imam li ja neki legitimitet, ja imam 28 zastupnika, ima 6 hiljada glasova pojedinačnih, znači imam neki legitimitet i na koga se ti pozivaš, reci otvoreno, kome polažeš račune, je li mafiji tamo ovoj što ne da, što zakuje, pa ne to je tako

KRAJINA:.. Kolega Helez veže mene za doktora… Međutim, doktor Perić nije taj koji solira i koji donosi određene odluke ili daje određene stavove na temelju svoga kako mu ćefne, nije takva osoba, pogotovo, ova kvalifikacija.

HELEZ: Ko? Bundestag mu daje naredbe, ko majke ti?

KRAJINA: Koja je kvalifikacija koju je gospodin Helez rekao ne znam, da nije normalna osoba ili da ga smatraju normalnim… Kažem, doktor ima iza sebe djela, a između ostalog je i čovjek koji sve ove poslove radi o svome trošku, ne za plaću, nego radi kao volonter.

PREMIJER:… Dakle, rekao sam da je to banda, rekao sam da tu država ne postoji, rekao sam da ne priznaju državu i država jedino sredstvo prinude ima u policiji. Međutim, imamo dolje i kantonalnu policiju koja ne zarezuje državu, imamo kantonalnu vladu koja je zarezuje federalnu Vladu i sad.

Ljudi, ja mislim da trebamo o ovome neka Parlament, da to bude naša diskusija na Parlamentu, pa neka se Parlament izjasni… Jer pazi, ne treba nama zaključak tu, tu ima dovoljno da pošalje zahtjev mi Federalnoj upravi policiji u skladu sa zakonom i kažemo, ljudi, jebiga, to je federalna institucija, ljudi ne daju da se radi dolje, a oni će dalje na svojoj koordinaciji vidjeti hoće li riješiti oni ili će riješiti, izvinjavam se, ovo sam opsovao nešto u žargonu.

Autor: Buzzfeed, Foto: Youtube screenshot 13.04.2014. – 12:21

Buzz feed napravio je video u kom su devojke nepoznatim muškarcima postavljale pitanja o seksu na koja su oduvek želele da znaju odgovor. Evo šta su muškarci odgovorili.

Muškarci odgovorili devojkama na sve što ih je uvek zanimalo | Foto: Youtube Screenshot

- Misli nam često lutaju, ali to je normalno – odgovorio je jedan.

- Ako je u pitanju prava djevojka onda jednostavno uživamo u svakom trenutku sa njom – rekao je drugi.

Treći je pak dodao da najviše razmišlja o tome da li sve radi kako treba i pita se gde je možda pogriješio.

Drugo što su djevojke željele da znaju je: Šta je to što devojke čini dobrim u krevetu?

- Mislim da je to pitanje ima li hemije između nas – rekao je jedan od ispitanika.

- Nije dobro ako devojka samo leži i ne radi ništa. Bitno je da ima povratne reakcije od nje – rekao je drugi.

Devojke je još zanimalo kakav je osećaj kada muškarca udarite “tamo dole”, i još nekoliko zanimljivih stvari na koje su prvi put dobile odgovor.

Pogledajte video:

www.24sata.rs

Dvije trećine 25-godišnje kazne istječu 6. lipnja 2014. godine kada se očekuje Kordićev povratak kući.

Dario Kordić, kojeg je Haaški sud za ratne zločine osudio na 25 godina zatvora, trebao bi zbog dobrog vladanja u zatvoru u Grazu biti pušten na slobodu za dva mjeseca.

Dvije trećine 25-godišnje kazne istječu 6. lipnja 2014. godine kada se očekuje Kordićev povratak kući.
Haaški je sud 2004. godine Kordića, koji je početkom 90-ih bio politički čelnik Hrvata u srednjoj Bosni, pravomoćno osudio na 25 godina zatvora zbog etničkog ćišćenja Bošnjaka u Lašvanskoj dolini i zločina u Ahmićima, a uračunato mu je vrijeme provedeno u pritvoru.

www.dnevno.hr

ABU AZMI, jedan od vodećih indijskih političara, šokirao je svojom izjavom kako žene koje se seksaju izvan braka treba osuditi na smrt vješanjem, čak i ako su silovane!

“Kazna je propisana Islamom. Svaka žena, bila ona udata ili ne, koja se seksa izvan braka, uz ili bez svog pristanka, treba biti obješena. Oboje trebaju biti obješeni”, rekao je Azimi.

Istovremeno se lider njegove stranke – Indijske socijalističke stranke, Mulayam Singh Yadav, zalaže za ukidanje smrtne kazne silovateljima jer “dečki često griješe”.

index.hr

Zavjera protiv Isusa

26 Kad je Isus sve to ispripovjedio, reče učenicima:

² ‘Znate da je za dva dana Pasha i da će mene, Sina Čovječjega, izdati da me raspnu.’

³ Tada se svećenički poglavari i narodne starješine okupe u dvoru velikog svećenika imenom Kajfa

⁴ te se dogovore da Isusa na prijevaru uhvate i ubiju.

⁵ ‘Nećemo na blagdansku svetkovinu

Pomazanje u Betaniji

⁶ Dok je Isus bio u Betaniji za stolom u kući Šimuna gubavca,

⁷ dođe k njemu neka žena s alabasternom posudom skupocjene pomasti i izlije mu je na glavu.

⁸ Videći to, učenici počnu negodovati: ‘Čemu takva rastrošnost!

⁹ Mogla se ta pomast skupo prodati, a novac dati siromasima.’

¹⁰ Isus to opazi pa im reče: ‘Zašto joj dodijavate? Učinila mi je dobro djelo!

¹¹ Uvijek će biti siromaha da im pomažete, a ja neću uvijek biti s vama.

¹² Izlila je tu pomast na mene da pripravi moje tijelo za ukop.

¹³ Zaista vam kažem, gdje god se diljem svijeta bude propovijedala Radosna vijest, spominjat će se i ovo njezino djelo, njoj na uspomenu.’

Juda pristaje izdati Isusa

¹⁴ Tada Juda Iškariotski, jedan od dvanaestorice apostola, ode svećeničkim poglavarima

¹⁵ te ih upita: ‘Koliko ćete mi platiti da vam izdam Isusa?’ Oni mu obećaju trideset srebrnjaka.

¹⁶ Od tada Juda počne tražiti prigodu da ga izda.

Posljednja večera

¹⁷ Prvoga dana Blagdana beskvasnog kruha učenici upitaju Isusa: ‘Gdje hoćeš da ti pripravimo pashalnu večeru?’

¹⁸ ‘Idite u grad tom i tom čovjeku

¹⁹ Učenici učine kako ih je Isus uputio te ondje priprave večeru.

²⁰ Uvečer je Isus bio za stolom s Dvanaestoricom.

²¹ Dok su blagovali, on reče: ‘Zaista vam kažem, jedan od vas će me izdati.’

²² Oni se silno ražaloste pa ga jedan za drugim počnu pitati: ‘Nisam valjda ja taj, Gospodine?’

²³ On odgovori: ‘Izdat će me onaj koji sa mnom umače kruh u istu zdjelu!

²⁴ Jer ja, Sin Čovječji, moram umrijeti kao što piše u Svetome pismu. Ali teško onome koji izda Sina Čovječjega! Bilo bi mu bolje da se nije ni rodio!’

²⁵ I izdajnik Juda ga upita: ‘Učitelju, da nisam ja taj?’A Isus mu reče: ‘Sam si kazao.’

²⁶ Dok su blagovali, Isus uzme kruh, blagoslovi ga i razlomi te podijeli učenicima, pa reče: ‘Uzmite i jedite! To je moje tijelo.’

²⁷ Uzme zatim čašu, zahvali za nju i dade ju njima govoreći: ‘Svi pijte iz nje!

²⁸ To je moja krv, krv kojom se sklapa Savez između Boga i Božjega naroda.^[a] Ona se prolijeva za oproštenje grijeha mnogih ljudi.

²⁹ I kažem vam: neću više piti vina^[b] do onoga dana kada ću piti s vama novo vino u kraljevstvu svojega Oca.’

³⁰ Otpjevaju zatim psalme i zapute se prema Maslinskoj gori.

Isusovo proroštvo o Petru

Isus se moli u Getsemaniju

³⁶ Isus dođe s učenicima u maslinik nazvan Getsemani te reče učenicima: ‘Sjednite ovdje dok se ja odem pomoliti!’

³⁷ Povede sa sobom Petra i obojicu Zebedejevih sinova. Obuzmu ga tjeskoba i žalost.

³⁸ Tada im reče: ‘Duša mi je nasmrt shrvana tugom. Ostanite ovdje i bdijte sa mnom.’

³⁹ Ode malo dalje i padne ničice moleći se: ‘Oče moj! Ako je moguće, poštedi me ove čaše! Ipak, neka bude po tvojoj, a ne po mojoj volji.’

⁴⁰ Zatim se vrati trojici učenika i nađe ih spavati te reče Petru: ‘Niste li mogli ni ure probdjeti sa mnom!

⁴¹ Ostanite budni i molite se da vas ne bi svladala kušnja. Jer duh je spreman, ali je tijelo slabo.’

⁴² Ode još jedanput i pomoli se: ‘Oče moj! Ako nije moguće da me poštediš te čaše, neka bude po tvojoj, a ne po mojoj volji.’

⁴³ I opet ih po povratku nađe spavati jer su im oči otežale.

⁴⁴ Opet ih ostavi i ode se treći put pomoliti istim riječima.

⁴⁵ Zatim se vrati k učenicima i reče im: ‘Još spavate i odmarate se? Kucnuo je čas! Ja, Sin Čovječji, predan sam grešnicima u ruke.

⁴⁶ Ustanite! Hajdemo! Evo, moj je izdajnik već tu!’

Isusovo uhićenje

⁴⁷ Dok je još govorio, stigne Juda, jedan od dvanaestorice učenika, a s njime i svjetina naoružana mačevima i toljagama, koju su poslali svećenički poglavari i narodni starješine.

⁴⁸ Izdajica im je dao znak: ‘To je onaj kojega poljubim.’

⁴⁹ On odmah priđe Isusu i reče: ‘Zdravo, Učitelju!’ i poljubi ga.

⁵⁰ ‘Zašto si došao ovamo, prijatelju?’ ukori ga Isus.

⁵¹ Zatim podignu ruke na Isusa i uhvate ga. A jedan od onih koji su bili s Isusom maši se rukom te izvuče mač i njime odsiječe uho sluzi velikoga svećenika.

⁵² ‘Vrati mač u korice

⁵³ Zar ne shvaćaš da mogu tražiti od Oca više od dvanaest legija anđela da nas zaštite i on bi ih odmah poslao?

⁵⁴ Ali da to učinim, kako bi se ispunilo Sveto pismo?

⁵⁵ Zatim reče svjetini: ‘Pošli ste na mene mačevima i toljagama kao na razbojnika! A svaki dan sam sjedio u Hramu i poučavao, pa me ipak niste uhvatili.

⁵⁶ Ali sve se ovo događa zato da bi se ispunilo ono što su o meni u Pismu napisali proroci.’ Nato ga svi učenici napuste i pobjegnu.

Isus pred Velikim vijećem

⁵⁷ Isusa uhvate i odvedu ga velikomu svećeniku Kajfi kod kojega su se okupili pismoznanci i starješine.

⁵⁸ Petar je izdaleka slijedio Isusa do dvorišta palače velikog svećenika. On uđe u dvorište te sjedne sa stražarima da vidi kako će sve to završiti.

⁵⁹ A svećenički poglavari i cijelo Veliko vijeće tražili su protiv Isusa kakvo lažno svjedočanstvo na temelju kojega bi ga mogli smaknuti.

⁶⁰ Ali nisu ga mogli pronaći iako su se javili mnogi lažni svjedoci. Napokon dođu dvojica

⁶¹ i izjave: ‘Ovaj je rekao: “Mogu razvaliti Božji hram i za tri dana ga opet izgraditi.”

⁶² Veliki svećenik nato ustane i reče Isusu: ‘Zar ništa ne odgovaraš na ove optužbe protiv tebe?’

⁶³ Isus je šutio. ‘Zakuni se živim Bogom i reci jesi li ti Krist, Božji Sin

⁶⁴ ‘Sam si rekao

⁶⁵ Nato veliki svećenik razdere svoju odjeću i reče: ‘Hulio je na Boga! Što će nam još svjedoci?

⁶⁶ Što kažete?’ A oni odgovore: ‘Zaslužio je smrt!’

⁶⁷ Zatim su Isusu pljuvali u lice i tukli ga. Neki su ga pljuskali

⁶⁸ govoreći: ‘Proreci nam tko te je udario, Kriste!’

Petar se odriče Isusa

⁷⁵ On se tada sjeti što mu je Isus rekao: ‘Prije nego što pijetao zakukuriče, triput ćeš me se odreći.’ Iziđe i gorko zaplače.

Turnir će se održati na uskrsni ponedjeljak 21.04.2014. s početkom u 16h. u Domu kulture Nević Polje. Sudjelovanje na turniru je slobodno za sve, a natjecatelji će se prijaviti na početku turnira, koji će biti raspoređeni u parove. Pobjednik prolazi u sljedeći krug i tako do finala.

Učesnici su dužni ponijeti minimalno 5 uskrsnih jaja.

Pobjednika očekuje i nagrada!

Pozivaju se  svi na lijepo druženje uz glazbu i piće po promotivnim cijenama.

(lasvanskadolina.info)

Iako je od završetka sukoba u BiH prošlo 19 godina, Đakovići kod Novog Travnika još uvijek nisu dobili struju. Betonski stupovi i kabeli postavljeni su na samo 700 metara od sela. Ovo je jedino selo u BiH bez struje, djece i žena. U selu žive dvojica neženja i dvojica oženjenih muškaraca, čije su žene ostale u civilizaciji.

Selo Đakovići kod Novog Travnika prije rata imalo je školu, trgovinu, telefon, autobusnu liniju prema Novom Travniku šest puta dnevno. Od 50 kuća, koliko ih je porušeno u ratu, obnovljeno je samo 25. Ivo Bošnjak prvi je povratnik u selo, a već 19 godina nema struje, ali ni žene:

„I ja sam da sam znao da će tako ispasti, ne bih se za ovo odlučio. Ali svaki dan obećavaju biće, biće, i na kraju – vrijeme pregazi, prođe, a to uvijek osta kako jeste. A raja bi došla, ali ne može. Dođe i ode, bude dok je dan, u noć ode – ne može bez struje.“

RSE: Vi ste sami, kako se snalazite bez žena?

Bošnjak: Pa kako se snalazim? Snalazim se svakako. Hajde nekako dok je zima, lakše je za hranu. Ali ljeti se napatimo. Napravim ljeti lonac čorbe, ona se sutra pokvari, sve moraš baciti. A da ima zamrzivač, struja, bilo bi drugačije, lakše.

Ivo Ćorić također je neženja, ali naučio je pripremati sva jela. Drži ovce, konje, kokoške, svinje, ima svoj traktor i, za razliku od svog imenjaka, ne napušta ga optimizam. Struja je glavna kočnica za povratak u Đakoviće: „Bilo bi ovdje budućnosti. Bilo bi povratka i djece bi bilo. Svega bi bilo. Već ima naroda. Bore se. Vidjećete, ima ovamo uzorano. Svi siju. Nema kuće da se ne sije. Dok noć ne padne, bježi, boji se narod. Pod svijećom. Eto ja sam navikao, pa opet ja siđem zamijeni me ovaj rođak – i tako.”

RSE: Zašto djevojke ne žele na selo?

Ćorić: Pa neće. Gdje imaju kompjutore i sve, pa neće ni na to, a kamoli na selo kad čuju da nema struje.

Bošnjak: Što neće? I ja se pitam što neće. Bi li ti došao pa bio ovdje tolike godine bez života, mislim bez struje. To nije normalan život. Niti vidiš televizije. Imam radio na baterije i slušam.

RSE: Pa je li ti sam sebi sve spremaš?

Ćorić: Sve, sve.

RSE: Šta znaš napraviti od jela?

Ćorić: Ma nema šta ne znam. Sve. Nema jela da ga ne znam napraviti.

RSE: Naprimjer?

Ćorić: Ma nema, naprimjer sve.

RSE: A znaš li razvijati pitu?

Ćorić: E jedino to ne znam. Pitu ne znam razvijati.

Za razliku od dvojice neženja, dva druga stanovnika Đakovića imaju žene, ali one ne žele na selo, jer bez struje je težak život za muškarce, a kamoli za njih.

“Sva su sela dobila struju, samo mi nismo. Da li hoće s tim da nas isele, koja je namjera, ne znam. Treba ta struja. Odmah bi naroda bilo više. Bilo bi djece. Sinoć su došla moja unučad kod mene i kažu:’Dido, nema struje. Ne možemo u školu, daleko.’ Nije daleko toliko, koliko ne mogu pisati zadaću jer moraju pisati pri svijeći“, kaže Ilija Lešić.

Ivo Bošnjak ne može da dokuči po kojim kriterijima vlast elektrificira sela povratnika:

„Ćore dvi kuće imaju, a imaju struju, a ovdje 25 kuća, a nema struje.“

Jozo Ćelam također je povratnik u Đakoviće. Pomoćne objekte još nije obnovio, pa stoku drži u tuđim štalama. Kritizira vlast i njezinu rastrošnost, a nudi jednostavno rješenje za elektrifikaciju svoga sela:

„Ne može, čini se, para se zgrijati – potroše je. Gdje troše? U što? Samo da ukinu po jednu sijalicu što rasvjetu imaju mogli su nama struju dovesti. Samo po jednu sijalicu. Ja bih njima dao tupe krampe i sjekire, istjerao ih, a ne bi im dao s nikakve strane da imaju, pa da oni malo krvave žuljeve nabiju, pa da vide kako se živi seljački život.”

Na kraju smo i Jozu upitali zašto žene ne žele u Đakoviće:

„Neće niko u mrak. Svak voli svjetlo i niko neće tame.“

http://www.slobodnaevropa.org

Koliko god čudno zvučalo, nemojte se iznenaditi ako u kasnonoćnoj šetnji zagrebačkim ulicama i trgovima, koji nose nazive poznatih hrvatskih preporoditelja, pjesnika i kraljeva, naiđete na 52-ogodišnjeg svećenika kako razgovara s pripadnicama „najstarijeg zanata na svijetu“. Njegovo je ime Dragutin Goričanec i već dugi niz godina susreće djevojke zarobljene u paklu prostitucije, nudeći im riječi utjehe i poticaja, duhovnu i materijalnu pomoć.

Zaređen za svećenika Zagrebačke nadbiskupije 1988. godine, dvije je godine proveo kao župni vikar u župi Sv. Nikole Tavelića u Kustošiji, a potom poslan na službu u Vrhovac. Nije ni slutio da će se u toj župnoj crkvi sv. Kuzme i Damjana dogoditi prekretnica u njegovu životu. „Jedne večeri u Vrhovcu, kad sam molio pred Presvetim, osjetio sam jaku potrebu da otiđem u Zagreb. Bila je jaka zima i znao sam da će sigurno neki beskućnik biti u potrebi. No, naišao sam na jednu gospođu“, prisjeća se Goričanec, koji je već tada, zajedno s paterom Antunom Cvekom i drugim suradnicima često sklanjao beskućnike. Posebice zimi, u barake pokraj zagrebačkog Glavnog kolodvora.

Koliko treba platiti za razgovor?

On joj prišao, nastavlja priču Goričanec, i pitao što se dogodilo, zašto stoji ovdje na zimi i koga čeka, a ona mu je otkrila da se bavi prostitucijom. Na njegov upit koliko treba platiti za razgovor, ostala je iznenađena. „Rekao sam joj da je vjerojatno u velikoj financijskoj potrebi, jer tko bi se sad smrzavao po ovoj zimi. Nisam joj htio uskratiti novac, ali sam htio s njom razgovarati“, prepričava Goričanec. Plativši joj 200 kuna, započeli su razgovor. Zanimalo ga je zašto na takav način dolazi do novca i je li spremna maknuti se s ulice ukoliko joj omogući adekvatne uvjete za život.

„Ona je bila strankinja u ovoj zemlji, bez djece, živjela je u siromaštvu. Rekla je da bi htjela prestati s prostitucijom i dala mi adresu kako bih je mogao posjetiti.“ Nije dugo čekao pa je već sutradan pozvonio na njezina vrata i uvjerio se u svu bijedu u kojoj je, nažalost, živjela. Egzistencijalna bijeda dovela ju je do još teže bijede – one duhovne i moralne. „Bila je kći muslimanskog hodže, koji je tada već bio pokojni. Ja sam joj rekao da ako želi duhovno rasti kao muslimanka, neka ode u džamiju i potraži službenika, međutim izrazila je želju za primanjem sakramenata kršćanske inicijacije u Katoličkoj crkvi. Tako je i bilo“, kazao je Goričanec.

U tom je trenutku shvatio da takvima može pomoći i da su upravo oni najpotrebniji Božje riječi.  I danas odvraća djevojke od prostitucije koje, za razliku od prošlih vremena kada je on tražio njih, sada one traže njega i mole za duhovni razgovor. U tom razgovoru, često im naglašava važnost molitve, čiju je snagu i sam iskusio jer je kao dječak bio u situaciji kada si je htio oduzeti život, ali ga je molitva spasila. Goričanec uvijek nastoji ostati u kontaktu s tim djevojkama, a za one koje ne viđa na mjestima gdje su se nekada pojavljivale, zaključuje da se više ne bave prostitucijom.

Minibus s brodskom sirenom

Unatoč njegovim dobrim namjerama, postoje oni koji nisu odviše blagonakloni prema njegovoj djelatnosti. „Jedanput sam doživio grubost od svodnika, koji me je, iako sam bio spreman platiti za razgovor, izbacio iz sobe i zaprijetio mi nasiljem“, napominje Goričanec.

Govoreći o korijenima problema zbog kojih se djevojke odluče na prostituciju, ističe da je to najčešće siromaštvo, ali da ništa rijeđi slučajevi nisu oni kada to muž traži od žene, kada ih svodnici zarobe, oduzmu im dokumente i zaprijete da ništa ne govore policiji, u suprotnom će biti ubijene, ili kada majke to traže od svojih kćeri kako bi zarađivale novac.

Usto što je Povjerenik za pastoral osoba s posebnim potrebama, te duhovnik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, Goričanec aktivno sudjeluje i u radu udruge „Job“. Tamo ponajviše brine za osobe s invaliditetom, za koje je organizirao brojna hodočašća i druženja. Kako kaže, te su osobe uistinu potrebne naše pažnje i vremena. „Što konkretno možemo učiniti za njih? Možemo se njima okrenuti tako da se jednostavno s njima želimo upoznati i biti prijatelji. Tako sam ja počeo. Koga sam prvog sreo u kolicima, prišao sam i upoznao se. Ubrzo sam počeo upoznavati i druge osobe s invaliditetom i mreža poznanstava se samo širila“, smatra Goričanec.

Još se jedna zanimljivost veže uz ovog 52-ogodišnjeg svećenika Zagrebačke nadbiskupije. Za vrijeme svog župnikovanja u Vrhovcu, primijetio je slab odaziv vjernika na nedjeljnim misama. Odlučio je uzeti stvar u svoje ruke. Prodao je prvi i jedini automobil koji je imao, kupio minibus, na njega stavio jednu brodsku sirenu i počeo prevoziti vjernike na misu i natrag njihovim kućama. „To su bile starije osobe i odaziv je bio vrlo dobar. Prevozio sam ih nedjeljom, blagdanima i na mise zornice u vrijeme adventa. Uvijek moramo tragati za načinima kako pridobiti vjernike u crkvu, a ovaj mi se način činio najzgodnijim.“

Osvrnuo se i na dosadašnji pontifikat pape Franje, za kojeg kaže da mu je posebno blizak i pritom ne skriva svoje zadovoljstvo. „Time što Papa naglašava siromašnu Crkvu za siromašne, sada više ne ispada da takve stvari radi samo neki čudak ili netko tko je ‘skrenuo’“, nadodaje u šali Goričanec.

Trenutno je smješten u Završju, ali oslobođen župničke službe kako bi se mogao posvetiti onome u čemu je najbolji. Kako nam je otkrio, aktivno radi na preuređenju jedne zapuštene župne kuće za potrebe beskućnika, te se nada da će toga u budućnosti biti više. „Crkva posjeduje župne kuće i zemljišta koja propadaju pa bi se to trebalo prenamijeniti za ove dobre stvari i tamo smjestiti beskućnike, žene koje odbijaju abortirati pa su izbačene iz svojih kuća, žene žrtve prostitucije itd. To će biti dobro i za Nadbiskupiju i za te osobe kojima će se pružiti smještaj i nova prilika za život“, zaključio je Goričanec, te potaknuo i vjernike da, brinući se za odbačene, ranjive i marginalizirane skupine društva, postanu dijelom Božje providnosti i Njegova plana spasenja.

Dodajmo i to da je vlč. Goričanec 2010. godine dobio nagradu „Ponos Hrvatske“, koja se svake godine dodijeljuje pojedincima ili grupama za humanost, hrabrost i poštenje.

dnevno.hr

Jesmo li jednaki pred zakonom!?

Federalni inspektor za ceste i cestovni promet odbacio je žalbu udruge poslodavaca Vitez kojom se tražilo da se ne vrše zaprečavanja između servisne ceste i magistralnog puta kroz poslovni centar PC-96 iz razloga jer je izjavljena od neovlaštene osobe. Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba federalnom ministru prometa i komunikacija u Mostaru u roku od osam dana, stoji u obrazloženju Rješenja.

Kao što smo već objavljivali na našem portalu radnici poduzeća “Iva” i “Vujević company” blokirali su zaprečavanje prostora između servisne ceste i magistralnog puta kako bi mogli nesmetano raditi odnosno kako bi imali noramalan prilaz kupaca svojim objektima koji imaju sve potrebne dozvole za rad. Na Rješenje Federalnog inspektora Udruga poslodavaca Vitez uputila je žalbu kojom je tražila odlaganje zaprečavanja i rješavanja problema na korektan i civiliziran način. Međutim kao što je poznato odbijena je žalba na Rješenje jer je izjavljena od neovlaštene osobe. Zanimljivo je napomenuti da su samo u Vitezu i to kroz PC-96  uklonjene reklamne table i panoi iz pojasa JP Ceste FBiH. Nigdje i nikada više nisu pokušali riješiti taj problem iako ga i slijepci vide od Sarajeva do Banjaluke, Mostara ili Kamenskog. Dok se samo nekoliko kilometara prema Lašvi prenose jela i piće preko magistralne ceste što je u suprotnosti prema svim pozitivnim propisima Federalna Uprava za inspekcijske poslove trenira strogoću na PC-96 koji godišnje samo po osnovu PDV-a Državi donese preko 170 milijuna KM. Jesmo li svi jednaki pred zakonom?

(flash.ba)

Radnici Centra za socijalni rad u Novom Travniku nedavno su na posljednji počinak ispratili  jednu od njihovih najstarijih štićenica, Mandu G. (80). Tužna priča ove Novotravničke nikoga, pogotovo ljude iz Centra koji su joj bili staratelji više od 40 godina, ne može ostaviti ravnodušnim.

Duševna bolest

Naime, zbog duševne bolesti smještena je u Zavod u Bakovićima daleke 1973. godine.

- U Centar sam došla 1982. godine, i to je već bio stari predmet. Porodica nije mogla brinuti o njoj, pa je uz preporuku liječnika smještena u Zavod. U ratu je sva dokumentacija uništena pa smo morali slučaj proći ispočetka. U ratnom vihoru izgubio se trag i njezinoj porodici, koju smo godinama bezuspješno pokušavali pronaći – kazala nam je Mirjana Mehičić, direktorica Centra za socijalni rad.

Nakon godina traganja, kazala je, uspjeli su nekim internim kanalima pronaći njezina dva sina.

- Veze te porodice bile su pokidane. Pronašli smo njezina dva sina koji danas i sami imaju unuke, a koji su odrasli u uvjerenju da nemaju majke, kako su im ispričali bližnji. No, nakon toliko godina za spajanje pokidanih veza bilo je prekasno – ispričala nam je Mehičić.

Nije izlazila

Živjela je Manda 40 godina u par kvadrata sobice u Bakovićima, koju je izuzetno rijetko napuštala, a jedini posjetioci bili su radnici novotravničkog Centra i Zavoda u Bakovićima.

- Mislim da iz Bakovića, od dana kad su je tamo smjestili, nikad nije izašla – rekla je direktorica.

Upaljene svijeće

Manda G. sahranjena je na novotravničkom gradskom groblju, a jedine svijeće koje su ovih dana gorile na grobu upalili su oni koji su joj bili jedina obitelj posljednjih 40 godina, radnici Centra za socijalni rad.

(avaz.ba)

Bosanskohercegovačke planine dočekale su dugo očekivani snijeg koji je tokom protekle zime ostavio planinske centre pustima.

Na planini Vlašić, u srednjoj Bosni, danas je izmjereno pola metra snijega, koji je nastavio padati i tokom dana.

Kako je u izjavi za AA potvrdio vlasnik portala VlasicLive Benjamin Seferović, cesta prema Vlašiću je očišćena, a pripadnici policijskog odjeljenja Babanovac su ga informisali da nije bilo zastoja i da se saobraćaj odvija normalno uprkos visokom snijegu.

“Putevi su prohodni, a snijega je tačno 50 centimetara. Ski liftovi Babanovac i Markovac, ipak, neće raditi”, kazao je Seferović.

(klix.ba)

Javni poziv za izbor najljepšeg dvorišta i balkona na području općine Novi Travnik

(lasvanskadolina.info)

Predsjednik Sindikata radnika tekstila, kože, obuće i gume BiH Ramiz Omanović izjavio je Fenu da podržava zaključak kojim je Vlada FBiH zatražila od nadležnih tužilaštava da se očituju o svim izvještajima koje su dobili, a tiču se zloupotreba u postupku privatizacije i poslovanja privrednih društava.

Budući da je i Konfekcija “Borac” Travnik na spisku kompanija za koje je zatraženo očitovanje, Omanović je rekao da mu je poznato na koji način je obavljena privatizacija i kasnije zatražen raskid kupoprodajnog ugovora.

“U potpunosti podržavam preispitivanje te privatizacije, budući da je jedna ortačka grupa kupila “Borac” za dvije KM, kao i preispitivanje prodaje imovine koja je bila u vlasništvu firme. Taj kupoprodajni ugovor je kasnije raskinut, a radnici Tvornice konfekcije “Borac” iz Zenice, koja je nekada bila u sastavu kombinata “Borac” iz Travnika i koja je likvidirana, podnijeli su tužbu protiv određenih osoba”, pojasnio je Omanović.

Po njegovim riječima, “Borac” je još uvijek, u određenoj mjeri, moguće spasiti malom privatizacijom, odnosno prodajom dva objekta koja su trenutno pod zakupom, što su sugerisali premijer FBiH Nermin Nikšić i ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj.

“Time bi bar 1.200 radnih mjesta bilo sačuvano od onoga što se desilo radnicima zeničke tvornice”, istakao je Omanović.

Vlada FBiH je na jučerašnjoj sjednici usvojila “Informaciju o uočenim nepravilnostima u postupku privatizacije i poslovanju privrednih društava nakon završetka postupka privatizacije ili otvaranja stečaja”, na osnovu koje je od nadležnih tužilaštava u FBiH zatražila da se, u što kraćem roku, očituju o svim izvještajima o počinjenom krivičnom djelu i drugim informacijama koje su im dostavile Finansijska policija FBiH, te druge institucije FBiH, a tiču se zloupotreba u postupku privatizacije i poslovanja privrednih subjekata.

Preduzeća koja su navedena u Informaciji su Feroelektro d.d. Sarajevo, Vranica d.d. Sarajevo, Sodaso Holding -”Polihem” d.d. Tuzla, Konjuh d.d. Živinice, “Energopetrol” d.o.o. Mostar (Petrol Ljubuški), “Soda So” Holding Fabrika soli d.d. Tuzla, Konfekcija “Borac” d.d. Travnik, Trgovina “Borac” d.d. Travnik, Borac Export-Import d.d. Travnik, Alhos d.d. Sarajevo u stečaju, Soda so Holding “Dita” d.d. Tuzla, Tuzlanska Banka, Fabrika duhana Sarajevo d.d. Sarajevo, Bosnalijek d.d. Sarajevo, Šipad Komerc d.d. Sarajevo, Hotel Holiday Inn Sarajevo HTP, Soko Mostar (sva preduzeća nastala iz bivšeg sistema), Granit d.o.o. Jablanica, Rudar d.o.o. Konjic, te bugojanska “Špedicija”.

Premijer FBiH Nermin Nikšić izjavio je da ova lista nije zatvorena i da su čak jednim od zaključaka pozvali sindikate i ostale koji imaju saznanja o nezakonitim radnjama u drugim preduzećima da ih dostave Vladi FBiH.

(fena/klix.ba)

Tužilaštvo Srednjobosanskog kantona izuzelo je dokumentaciju iz Kantonalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koja se odnosi na prijavu o nezakonitoj podjeli poticaja, potvrdila je za “Avaz” portparol ovog tužilaštva Edina Jaganjac.

Ona je istakla da će postupajući tužilac, nakon što analizira izuzetu dokumentaciju, donijeti tužilačku odluku.

Kako saznajemo, Kantonalno tužilaštvo provodi istragu u ovom predmetu na osnovu krivične prijave koju je podnijelo Udruženje poljoprivrednika SBK. Prema dokumentaciji koju su podnijeli Tužilaštvu, odgovorne osobe u Ministarstvu terete se za krivična djela stjecanje protivpravne imovinske koristi, uzimanje mita te zloupotreba položaja.

U dokumentaciji je navedeno da je budžet SBK ukupno oštećen za više od dva miliona maraka.

Prema navodima iz krivične prijave, najviše zloupotreba utvrđeno je u mandatu aktuelnog ministra Senada Selimovića, inače potpredsjednika Kantonalnog odbora SDP-a i dobrog prijatelja federalnog ministra Zukana Heleza, prvog čovjeka SDP-a u SBK. On je na čelu Ministarstva od novembra 2011. godine.

Dokumentacija koju je Tužilaštvo SBK izuzelo, međutim, odnosi se i na period 2010. te većeg dijela 2011. godine, kada su ovim ministarstvom rukovodili Semin Ždralović (SDA) i Anto Karatović (NSRzB).

Šta stoji u prijavi

• Više od pola miliona KM u 2011. nezakonito podijeljeno putem subvencija za nabavku traktora i motokultivatora

• Lažirani računi kod nabavke plastenika, na osnovu čega je nezakonito prisvojeno oko 100.000 KM javnog novca

• Na osnovu podrške za uzgoj krava kantonalni budžet oštećen za oko 600.000 KM

(avaz.ba)

Screnshot

Pred Apelacionim vijećem Suda BiH sutra će početi sjednica na kojoj će se razmatrati žalbe koje su uložili Tužilaštvo BiH i odbrana na prvostepenu presudu koja je u Sudu BiH izrečena Zijadu Turkoviću i članovima njegove zločinačke organizacije.

Povrede postupka

Osim sutra, sjednica Apelacionog vijeća bit će održana i u četvrtak i petak kada će Tužilaštvo i odbrana optuženih imati priliku usmeno obrazložiti svoje žalbe, a odluka po žalbama bit će donesena nakon toga.

Tužioci Diana Kajmaković i Oleg Čavka, kako saznajemo, u žalbi koju su uložili žalili su se na bitne povrede postupka, a tokom usmenog izlaganja tražit će maksimalne kazne za Turkovića i njegove saučesnike.

Inače, pismeni otpravak prvostepene presude koji su sačinile sudije Izo Tankić, Nenad Šeleda i Biljana Ćuković bio je poprilično detaljan te sadrži blizu 400 stranica kucanog teksta.

Screnshot

Tužioci Čavka i Kajmaković: Usmeno će obrazložiti žalbu

Podsjećamo, prema optužnici, Turkovićeva zločinačka organizacija teretila se za više monstruoznih likvidacija, pokušaj ubistava, međunarodnu trgovinu drogom, pljačku Kargo centra na Sarajevskom aerodromu te otimanje dionica Fabrike čarapa “Ključ”.

Zločini koje je počinila Turkovićeva grupa su nezapamćeni na ovim prostorima. Ova zločinačka organizacija svirepo je likvidirala Mithata Mekića Mikija i njegovu trudnu suprugu Lusiju Salas-Kortez u kući u kojoj su stanovali u Binježevu.

U kući na Bistriku namamili su i ubili Marija Tolića i Vernera Ajdarija. Tijela žrtava su transportirali na tajne lokacije, gdje su ih ukopali u plitkim grobnicama. Za ova zvjerstva istražitelji su saznali kada su progovorili svjedoci Isljam Kalender, njegov šura Emir Zeković te Sead Dumanjić.

Obrazloženje presude

Predsjedavajući Sudskog vijeća, sudija Izo Tankić u obrazloženju presude naveo je niz radnji koje ukazuju na preprodaju droge, lokacije, stanove koje su koristili na raznim adresama te plan i realizaciju pljačke Kargo centra, ali i sistemsko planiranje pet ubistava za koje se terete.

Tokom suđenja brojni članovi zločinačke organizacije priznali su krivična djela koja su im stavljana na teret te su se nagodili s Tužilaštvom i izvukli blaže kazne.

Odmah nakon izricanja presude Tužilaštvo BiH najavilo je da će se žaliti na presudu, a naročito su bili nezadovoljni oslobađajućim dijelom presude.

Odbrana optuženih također je uložila žalbe.

100 godina zatvora

Nakon iscrpljujućeg i mučnog suđenja zločinačkoj organizaciji Zijada Turkovića, koje je trajalo više od dvije godine, predsjednik postupajućeg Sudskog vijeća Izo Tankić izrekao je u novembru prošle godine jedinstvenu kaznu Zijadu Turkoviću u trajanju od 40 godina zatvora.

Istu kaznu dobio je i Milenko Lakić Laki. Muamer Zahitović osuđen je na tri, Saša Stjepanović na 12 i Fadil Aljović na pet godina.

Turkovićeva zločinačka organizacija dobila je ukupno 100 godina zatvora. Nijaz Zuban i Hilmija Mašović oslobođeni su optužbi.

avaz.ba

Devastirana i izmučena bosanskohercegovačka privreda ima i svoje svijetle primjere. Jedan od njih je i fabrika EZ d.o.o. iz Busovače čiji se vlasnik i uposlenici trude da, kako kažu, pokažu da i naša privreda, uprkos svemu, može imati svijetlu budućnost.

Osnovana 1989. godine, kompanija EZ d.o.o. danas zapošljava 80 radnika i u svom portfoliu ima tri različita, ali međusobno povezana proizvodna programa koja obuhvataju proizvodnju sredstava za čišćenje, raznih deterdženata, proizvodnju kozmetike, te plastične ambalaže.

Brojni brendovi

Također, u oblasti proizvodnje plastične ambalaže fabrika proizvodi preko 250 vrsta proizvoda za potrebe mliječne, prehrambene i hemijske industrije kao i proizvodnje vode, meda, sokova, boja i lakova i slično.

“U nastojanju da zadovolji potrebe potrošača, a u saradnji sa poznatim svjetskim laboratorijama, na tržištu smo prisutni sa preko stotinu proizvoda iz oblasti kućne hemije i kozmetike u okviru brendova TISAL, LILLA, ROYAL LINE, PROFESSIONAL, GLANZ, UNO, ELLA, DAILY (www.tisal.ba)”, kažu u kompaniji EZ iz koje poručuju da “čiste sve osim obraza”.

Sirovine za proizvodnju kućne hemije i kozmetike nabavljaju isključivo iz zemalja Evropske unije (EU), što je garant kvaliteta i zdravstvene ispravnosti gotovih proizvoda, jer svi proizvođači moraju zadovoljiti strogu regulativu i propise EU.

Slijedeći te standarde proizvodi ove fabrike su kroz testiranja u laboratorijima u EU pokazali da zadovoljavaju sve propisane norme kvaliteta.

Da i naše kompanije, suprotno ovdašnjem gotovo prirodnom pesimizmu i cijeloj filozofiji definiranoj kroz uzrečicu “šta će on”, itekako imaju šanse, potvrđuje činjenica da ova bh. kompanija izvozi svoje proizvode i na svjetsko tržište.

Akcenat je u posljednjih godinu dana dat upravo na izvoz. Pored Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Kosova i Slovenije, proizvodi kompanije iz Busovače našli su svoje mjesto i u Skandinaviji i Africi!

“Zahvaljujući optimalnom omjeru cijene i kvaliteta, prepoznati smo na afričkom i skandinavskom tržištu koji sve više otvaraju vrata za naše proizvode”, kažu u ovoj kompaniji.

Put u Ganu

Tom u prilog ide i činjenica da se početkom maja sprema isporuka novog kontigenta deterdženata (TISAL) i gelova za tuširanje (ELLA) za tržište Gane u Africi. Afrimaciju uspješne domaće proizvodnje daje i činjenica da je potpisan ugovor o isporuci preko 1.300 000 komada PET ambalaže za zahtjevno tržište Danske.

Kompanija kroz vlastitu službu prodaje i distribuciju snadbjevaju vodeće trgovačke lance u Bosni i Hercegovini i regionu, kako kroz prodaju vlastitih brendova, tako i kroz izradu robnih marki za pojedine trgovačke lance.

Ambiciozna firma radi na proširenju voznog parka za distribuciju proizvoda, proširenje proizvodnih kapaciteta kao i izgradnja skladišnog prostora preko 3.000 kvadrata.

“Cilj svih uposlenih je zadržati vodeće mjesto u proizvodnji sredstava za čišćenje u Bosni i Hercegovini ali i proširiti plasman proizvoda na druga ino tržišta”, poručuju, na kraju, iz kompanije EZ, uz poruku da stoga “kupujemo samo dobro – kupujemo domaće”.

(klix.ba)